Komprende Kommunidade: Seguransa no Sustentabilidade iha Aldeia haat iha Timor-Leste - Luha Oli, Nanu, Sarelari no Golgota.
 

Durasaun: Hahú iha fulan Jullu 2007, hala’o hela. 
Ekipa Peskiza: Dr Damian Grenfell, Mayra Walsh, Kym Holthouse no Carmenesa Moniz Noronha.
Parseiru Organizasionál:  Oxfam Australia iha Timor-Leste (Sub-Distritu Fatumean) no Concern Worldwide iha Timor-Leste (Sub-Distritu Luro).
Finansiamentu: Apoiu hosi Australian Research Council (ARC) no RMIT University nia Global Cities InstituteOxfam Australia no Concern Worldwide


Hari'i iha ne’e ba relatóriu finál projetu nian no lia-Inglés no lia-Tetun.

Hari'i iha ne'e Disionáriu Tetun Nian ba Relatóriu ida ne'e.


Iha Timor-Leste, área temátika rua ne’e halibur hamutuk tiha liuhosi hakbiban perísia respetiva sira no hosi komunidade sira-nia esperiénsia, ONG sira-nia pesoál no akadémiku universitáriu sira. Nu’udar rezultadu, durante tinan 2006 no 2007 projetu ida-ne’e sei hamosu estudu abranjente ida kona-ba komunidade neen ho dimensaun knua no aldeia nian (katak aldeia ki’ikoan sira) iha Timor-Leste tuir tema Komunidade nia Seguransa (haree iha jerál hosi doutrina seguransa umana nian, nune’e ameasa la’ós de’it hosi violénsia maibé mós hosi prosesu sosiál no naturál sira) no Komunidade nia Sustentabilidade (jerasaun rendimentu nian, produsaun alimentár, jestaun rekursu naturál nian no mós natureza mudansa nian iha komunidade, inklui nia identidade, koñesimentu, língua, tradisaun, sentimentu pertense nian no fatin).

Iha interese partikulár ba Dili tanba razaun oioin, liuliu nu’udar sentru polítiku, ekonómiku no organizasionál Timor-Leste nian, no mós nu’udar sentru ba krize tinan 2006 nian. Maibé, ladún iha sentidu atu buka komprende sidade ne’e iha ninia termu rasik no iha izolamentu, no tamba ne’e estudu ida-ne’e haree mós ba fatin lima seluk iha Timor-Leste nia laran nu’udar parte ba prosesu ezame komparativu luan liután. Fatin sira ne’e, nomeadamente Venilale iha Baukau, Fatumean iha Kovalima, Barikafa iha Lautein, Lolotoe iha Bobonaru no Pasabe iha Oekusi, sei hafó sentidu ida kona-ba oinsá komunidade lokál sira konsege hamriik hamutuk nafatin ho maneira sustentavel ka alternativamente sofre konflitu kontínuu, hodi nune’e mós ajuda komprende saida mak defaktu akontese iha Dili durante tinan 2006 no 2007 nia laran. Ho termu simples, estudu ne’e sei hamosu sentidu ida kona-ba nivel prosperidade komunidade nian iha fatin ida-idak, oinsá mak buat ida’ne’e bele kompara ho fatin sira seluk, no tanbasá maka bele iha karik diferensa entre fatin hirak ne’e.

Métodu sira ne’ebé uza hanesan parte ba programa peskiza ida-ne’e inklui levantamentu oioin ba individuál no umakain sira, entrevista semi-estruturadu, narrativa fotográfika, no téknika temporál no espasiál ba levantamentu kartográfiku liuhosi unidade GPS sira atu halo mapa ba tipu movimentu oioin ema nian iha komunidade sira-nia laran. Programa ninia pesoál servisu ho língua oioin, inklui lia-Tetun, lia-Indonézia no língua lokál sira seluk.