Hari'i Nasaun iha Timor-Leste Urbanu no Rurál, Konferensia

Jéneru, Justisa, Paz no Segurana, Dezenvolvimentu no Governasaun: Konferensia atu reflekta ba Prosesu Hari'i Nasaun iha Timor-Leste durante tinan 10 nia laran.

8 Jullu - 10 Jullu 2009, Dili, Timor-Leste.

 

Konferénsia ne’e fo oportunidade ba ema Timor no ema husi rai seluk atu halo refleksaun, dialogu no debate kona ba prosesu harii nasaun iha Timor-Leste hosi 1999. Iha kontestu ida ne’e harii nasaun iha Timor-Leste nia signifika mak prosesu politiku, ekonomiku no kultura ne’ebé lao iha rai laran atu liga ema, entaun unidade no stabilidade bele lao nafatin. 

Liutiha tinan sanulu hosi votu independénsia iha tinan 1999, konferénsia ida-ne’e sei haree oinsá Timor Leste nia komunidade urbana no rurál sira hasoru no hatán ba prosesu harii nasaun. Hodi haluan diskusaun ne’ebé hakat liu ‘harii estadu’, konferénsia nia objetivu prinsipál mak atu konsidera dalan oin-oin tuir repúblika ne’e harii, la’ós de’it hosi polítika no inisiativa programátika sira maibé mós hosi povu nia esperiénsia no persesaun kona-ba oinsá sira haree no komprende Timor Leste nu’udar nasaun ida. 

Iha konferénsia ida-ne’e, sei diskute prosesu harii nasaun tuir karaterístika importante ida hosi Timor Leste kontemporáneu, katak diferensa boot entre kapitál urbanu no komunidade rurál sira ne’ebé populasaun barakliu hela ba. Dili sai tiha nu’udar sentru ba podér ekonómiku no polítiku tuir dalan ida-ne’ebé iha diferensa boot ho restu rai-laran, enkuantu katak dala barak área rurál sira sei izoladu hela, no agrikultura subsisténsia mak domina nafatin. Diferensa kona-ba asesu ba servisu públiku – bee no eletrisidade, rede komunikasaun, estrada no transporte di’ak, edukasaun no saúde – mak hanesan diferensa sira ne’ebé malorek liu, no mós diferensa kona-ba asesu ba servisu ho saláriu ka oportunidade atu dezenvolve negósiu. Diferensa entre ‘sentru’ no ‘periferia’ (área sira dook hosi sentru) bele haree-hetan iha ema nia ko’alia loroloron nian iha Timor-Leste, ne’ebé normál ba ema atu ko’alia tuir liafuan-sorin kona-ba ‘Dili’ no ‘foho’. 

Maski rekoñese diferensa boot sira, konferénsia ida-ne’e sei hakat liu divizaun simples entre urbanu no rurál. Nune’e mós sei la buka atu komprende relasaun ida-ne’e hosi de’it ‘sentru’. Dahuluk, konferénsia ida-ne’e sei haree oinsá mak komunidade rurál sira ativu hatán ba sasadik (dezafiu) sira hosi prosesu harii nasaun tuir sira-nia dalan rasik. Daruak, konferénsia ida-ne’e sei buka atu konsidera dalan sira oinsá mak Timor Leste nia área urbanu no rurál sira hala’o ligasaun ba malu, la’ós de’it kona-ba ema sira-nia movimentu maibé mós kona-ba oinsá mak komprende no hatudu sai identidade no kultura nasionál. 




Download Rekomendasaun hosi Konferensia
Rekomendasaun ne’e mak mai hosi representativu husi distritu Timor hotu, Rai Internasional, Sosiadade Sivil Timor Leste, estudante Timor Leste no Akademik internasional no lokal. 


Forum ONG Timor-Leste, RMIT University no Australian Volunteers International, hamutuk ho Charles Darwin University no Caritas Australia, no suporta husi AusAID, ARCAsia Pacific Futures Research Network, no Airnorth.